Dragan Koprivica o knjizi aforizama Radojke Draganić „Skraćena verzija“
Radojka Draganić je rođena 09.05.1998. godine u Nikšiću.
Pohađala je OŠ „Jovan Draganić“ i Gimnaziju „StojanCerović“.
Student je master studija na Filološkom fakultetu
na odsjeku za Crnogorski jezik i južnoslovenske
književnosti. Bavi se pisanjem poezije i aforizama. Član je
književnog kluba „Poenta poetika“. Poezija joj je
objavljivana u raznim pjesničkim zbornicima. Dobitnik je
mnogih nagrada, među kojima su specijalna nagrada u
oblasti poezije na VII Multimedijalnom festivalu za mlade
u Pljevljima, diploma za osvojenu nagradu „Najduhovitiji aforizam“
na XIX Javnom konkursu humora i satire u Mrkonjić Gradu i
nagrada „Mladi tipar“ na XXXIV Danima humora i satire
„Vuko Bezarević“.
U CRNOGORSKOJ AFORISTICI – RADA, NOVA MLADA NADA
Da u Crnoj Gori, kao i u okruženju, imamo hiperprodukciju prozaista, posebno pjesnika i, nešto manje, dramskih pisaca, to je već odavno poznato. A kad je riječ o pisanju toliko hvaljenog i toliko osporavanog, provokativnog žanra, kao što je aforizam, onda tu stvari stoje nešto drugačije.
Crna Gora je bila moćno zastupljena brojnim aforističarima, i imala svoj zenit prije deceniju, dvije. Sada imamo uglavnom, nas, trećepozivce, aforističare, koji smo možda već i postigli svoj zenit, a iza nas stoji vakuum, bezvazdušna, crna rupa, u deficitu sa novim aforističarima.
Među mladim nadama, ali više ne tako ni mladim, stvara naš sjajni Bojan Rajević, laureat već niza značajnih priznanja u zemlji i inostranstvu, ali je i on već, nazdravlje njemu, i svima nama sa njim, zašao u četvrtu deceniju života, i izgubio jedino status tzv. mlade nade. Ali je i dalje velika uzdanica našeg aforizma, i od njega se očekuju novi kreativni dometi.
A onda je nastala upravo ta velika zabrinjavajuća praznina, u kojoj je bljesnulo ime Radojke Rade Draganić, aforističarke porijeklom iz Banjana, đe odsad više ne rađa samo „krtola rana“, nego, evo, i aforizmi…
Potekla iz kraja u kojem se vazda cijenio i cijeni zdrav narodni humor, Radojka Draganić, studentkinja crnogorskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Nikšiću, dakle, mlada nada koja i studira književnost, već počinje da biva poznata ljubiteljima aforizma u Crnoj Gori. Dosad je učestvovala na nekim aforističkim smotrama i lijepo se predstavila ljubiteljima aforizama u Nikšiću i Podgorici, a nedavno je sasvim opravdano, kao mlada aforističarka, nagrađena i nagradom „Mladi Tipar“ u Pljevljima, što samo potvrđuje već formirano mišljenje da je Radojka Draganić novo ime crnogorske aforistike, koja svojom pojavom može da premosti višegodišnji jaz kad je riječ o pojavi mladih aforističara, koji će ponijeti štafetu tog žanra u novom vremenu.
Radojka Draganić ima urođeni nerv za pisanje aforizama, umije da osjeti životne paradokse, da se osmijehom odbrani od prizemnih ljudskih postupaka, da suprotstavi muški i ženski pol, da se satirično odnese prema našoj društvenoj zbilji, bogomdanoj za aforističare i starog, ali i novog talasa, koji predvodi Draganićeva.
U njenim aforizmima smijeh je neizostavni faktor, jer se čovjek smijehom na najljepši način i oprašta od prošlosti, od sopstvenih zabluda, od donkihotovskih težnji, bivajući bolji i plemenitiji u trenutku kad pred samim sobom prizna sopstvene slabosti, podložne humorističko-satiričnom viđenju.
A Draganićeva umije da osjeti tu zaobilaznu poruku aforizma, koja u osnovi pretpostavlja aktivnog čitaoca, koji će sa aforističarom uspostaviti tzv. „most saradnje i razumijevanja“, to jest, domisliće ono šta je, u ovom slučaju „aforističar htio da kaže“.
Ova, prva, zaokružena zbirka aforizama R. Draganić, pod inventivnim nazivom „Skraćena verzija“, govori takođe o tome da ova mlada i talentovana osoba traga za osobenim izrazom i u samom naslovu knjige, odbacujući već ustaljene klišee i opštepoznate matrice. A u isti mah ukazuje na stav autorice da je žanr, kojim se ona već uspješno bavi, upravo ta skraćena verzija pjesama, romana, pripovijedaka, naizgled tako laka, a, u stvari, tako teška i složena. Kratka forma, za koju je A. Baljak, možda i najbolji aforističar današnjice, rekao da predstavlja tzv. „dribling duha na malom prostoru“.
Prostim jezikom rečeno, ovaj književni, aforistički prvjenac Radojke Draganić je na zavidnom nivou, kojeg se ne bi postidjeli ni stariji aforističari, a to govori da je crnogorska „četa mala, ali odabrana“ aforističara, dobila još jednog člana, ovoga puta mladog, i talentovanog, čije vrijeme, dakle, tek dolazi. A Radojka Draganić ga je ovom uspješnom prvom knjigom na najbolji mogući način i najavila. Aforističarka se rodi – vaistinu!
prof. dr Dragan Koprivica,
aforističar
