Dobitnici nagrada XXXVI Dana humora i satire „Vuko Bezarević“
Posle detaljnog razmatranja knjiga koje su stigle na Konkurs za Nagradu „Tipar“ za 2022. godinu, žiri u sastavu: mr Zorica Jestrović, Milorad Joknić i Gojko Božović (predsjednik Žirija) odlučio je većinom glasova da Nagradu„Tipar“ za 2022. godinu dodijeli Milanu R. Simiću iz Velike Planeza knjigu aforizama Kapa dole u izdanju „Nove artije“ iz Paraćina.
Pored nagrađene knjige Milana R. Simića Kapa dole, Žiri je u uži izbor uvrstio i knjige Dragutina Minića Karla iz BeogradaUpokojenje istine („Alma“, Beograd) i Milenka Šarca iz PljevaljaUslovna sloboda („Alma“, Beograd).
Na Konkurs za Nagradu „Tipar“ za 2022. godinu stiglo je ukupno 8 knjiga aforizama, humorističke i satirične proze, epigrama i drama objavljenih u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade „Tipar“ Milan R. Simić je pisac obimnog aforističkog opusa, jednog od najvrijednijih u balkanskim okvirima. Nagrađena knjiga političkih aforizama Kapa dole potvrđuje visok status ovog pisca u savremenoj satiri i u književno-kritičkoj recepciji.Baveći se različitim temama, pretežno u socijalnoj, kulturnoj i nadasve političkoj ravni, Simić je u formi aforizma oblikovao kritički intoniranu sliku savremenog svijeta. Polazeći od konkretnog i ostajući konkretan, Simićev politički aforizam misli i na „dan posle“ i na budućeg čitaoca koji će te aforizme čitati u kontektu drugačijeg političkog trenutka i, što je važnije, drugačijeg duha vremena. Taj spoj konkretnog i univerzalnog, nedvosmisleno potreban u književnoj satiri, Milan R. Simić postiže brižljivim radom u jeziku, jezičkom ekonomijom, iznijansiranim i višestruko ukrštenim značenjima, kao i umijećem da povezuje različite ravni stvarnosti.
Nagrada „Tipar“ je regionalna godišnja nagrada za najbolju knjigu u oblasti humora i satire, a dodjeljuje se u okviru kulturne manifestacije Dani humora i satire „Vuko Bezarević“ u Pljevljima.
MILAN R. SIMIĆ
Milan R. Simić rođen je 1959. godine u Velikoj Plani (Srbija) gdje i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, književnu kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski i poljski, aforizmi na njemački, engleski, mađarski, bugarski, rumunski i ruski, proza na slovački i slovenački jezik. Romani: Poricanje stvarnosti, Ode mi da poludim, Beli svet konačno, Ništa vredno pomena. Zbirke priča: Nedovršena priča, Priručnik za buduće mučitelje i ubice. Zbirke ogleda i kritika: Ali nećemo više o tome, Ali hoćemo upravo o tome, A to tonuće u prostoru, Eseji da ti blaže gorčinu, Dnevnik čitaoca, Dnevnik čitaoca 2. Zbirke filozofema: Priručnik za pobunu verujućih, Aristotel po drugi put među Srbima. Zbirke aforizama: Čizma režim čuva, Glasaćemo se još, Eno sekire, kamo ga kum?, Zovite me Aristotel, Žulj na žulj, Kapa dole. Radio-drame: Rasvanuće (Radio Beograd Drugi program) , Snevač od slame (Radio Beograd Treći program). Dobitnik je prvih nagrada: Stevan Sremac (proza), Milutin Uskoković (proza) , Milan Bogdanović (za najbolju književnu kritiku objavljenu u Srbiji 2016. godine), Prve nagrade Čivijada 2016 u kategoriji najbolji aforizam, Prve nagrade Radio Beograda za dramsku minijaturu , Povelje Karađorđević (drama „Rasvanuće“), Priznanja Opštine Velika Plana (za sveukupan književni rad), Vitez poziva za 2017. (sveukupni doprinos srpskoj kulturi), Radoje Domanović za zbirku aforizama Žulj na žulj za 2017., Dragiša Kašiković, Šumadijske metafore (proza), Prve nagrade Čivijada 2020. u kategoriji najbolji aforizam. Od 1994. godine uređuje časopis za kulturu i umjetnost Naš trag. Učestvuje u radu Velikog žirija „Večernjih novosti“ za knjigu godine (nagrada „Meša Selimović“) od 2016. Član je Srpskog PEN centra.
NAGRADA “VUKO BEZAREVIĆ”
Nagradu „Vuko Bezarević“ za neobjavljenu satiričnu priču dobio je rad „Upoznavanje sa sobom“, pod šifrom „Čaprijez“, autora Janka Jelića iz Nikšića. Odluku o ovoj nagradi, jednoglasno je donio žiri koji je radio u sastavu: Milenko Šarac – predsjednik, Bojana Radanović – članica i Ermin Đurđević – član. Ono što nagrađenu priču izdvaja iz više desetina prispjelih priča je logička koherentnost, stilski i jezički sklad, visok zanatski i estetski nivo te autorovo uspješno nastojanje da kroz satirično – ironijski iskaz dodatno nadogradi svojevrsni stvarnosni apsurd gubitka identiteta u političkom košmaru i opštem metežu kao jedne od posledica tragičnog usuda odvajanja politike od morala. Narator pod krinkom vraćanja identiteta alijeniranom poslaniku, ali ne identiteta u punoj duhovnoj i ljudskoj punoći, već kroz puke formalno – birokratske postupke, pokazuje da je, u stvari, u semantičkoj osnovi sadržana želja da se ukaže na pogubnu usavršenost vještine upravljanja ljudima kao stvarima. Iako se radi o satiričnoj viziji stvarnosti, autor je narativni tok oslobodio prisustva bilo kakve banalnosti, invektivnog iskaza, što u krajnjoj instanci doprinosi „pitkosti“ priče i sigurno će izazvati pozitivnu recepciju kod potencijalnih čitalaca.
JANKO JELIĆ
Janko Jelić rođen 1979. godine u Šavniku gdje je završio i osnovnu školu. Gimnaziju i studije srpskog jezika i književnosti završio je u Nikšiću. Književnošću se bavi od studentskih dana. Objavio je knjigu poezije Pobuna stvari, roman Bilježnica iz preobražaja, zbirku satiričnih priča Zlatni čovjek – priče ispred seoske prodavnice i knjigu dramskih tekstova pod naslovom Drame. Objavio je i veliki broj tekstova eseja i publicistike u časopisima različite tematike. Za svoj književni rad je dobio više priznanja među kojima se izdvajaju priznanja sa Nušićijade za satiričnu priču Veselinka i sa Sterijinog pozorja za dramu Regionalni centar, nagrada Svetosavski zlatnik za knjigu Drame i Nagrada Radoje Domanović za knjigu Zlatni čovjek. Od 2021. obavlja funkciju umjetničkog direktora u Nikšićkom pozorištu. Živi u Nikšiću.
NAGRADA “MLADI TIPAR”
Nagrada „Mladi Tipar“ za ciklus od 10 aforizama, za koju pravo učešća imaju autori do 30 godina sa prostora bivše SFRJ, jednoglasnom odlukom žirija koji je radio u sastavu: Milenko Šarac – predsjednik, Bojana Radanović – članica i Ermin Đurđević – član, dodjeljuje se ciklusu aforizama po šifrom „SATIRA SATIRE“, autora Jovana Zafirovića, studenta sociologije na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici. U aforizmima Jovana Zafirovića prepoznaje se satiričarska zrelost, majstorstvo i visok nivo stvaralačke imaginacije. On precizno dijagnostikuje mane i bolesti stvarnosti koju živimo, detektuje i uzroke i posledice, pa tako u jednom briljantnom aforizmu poručuje „Od kuma televizor, a od programa nervni slom“. No, Jovan Zafirović je od ove manifestacije dobio prestižnu nagradu sa zavidnom tradicijom, koja baštini imena većeg broja uspješnih i afirmisanih satiričara iz regiona, a svi mi smo od Jovana dobili uživanje u aforizmima i satiri kao značajnu duhovnu slobodu.
JOVAN ZAFIROVIĆ
Jovan Zafirović, rođen 05. juna 1997. godine, iz Donjeg Korminjana kod Kosovske Kamenice. Završio je srednju medicinsku školu, a student je sociologije Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici. Piše poeziju, satirične priče i aforizme. Aforizme i satirične priče objavljuje u Politici, Večernjim novostima, Enigmatici, Radio Beogradu i raznim internet portalima i časopisima za satiru. Dobitnik je Vibove nagrade za 2021. koju dodeljuje list Politika.
Izvor: pljevlja.me
