Ivo Mijo Andrić – GRANICE NESANICE – Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista
UVODNE RIJEČI PRIREĐIVAČA
Kada odlučuje raditi antologiju ili zbornik u bilo kojoj vrsti književnog stvaralaštva, priređivač pred sebe postavlja osnovne ciljeve koje želi ostvariti u tom ni malo jednostavnom ni lakom poslu. Moj osnovni cilj u pripremi zajedničkog antologijskog zbornika hrvatskih I crnogorskih aforista bio je – obuhvatiti što širi krug relevantnih autora i autorica i prezentirati njihove najbolje radove napisane u ovom i prošlom stoljeću. Drugi, podjednako važan cilj je bio zadovoljiti saznajne i čitalačke ukuse ljubitelja aforističke, satirične I druge kratke misli kojih je sve više na našim balkanskim, evropskim pa i svjetskim prostorima.
Pojava elektronskih i drugih masovnih medija, koja je preplavila našu životnu i kulturološku scenu, probudila je interes ljudi, a posebno mlađih naraštaja za uspostavom komunikacija I povezivanjem na širokom prostoru i među različitim jezicima I narodima. Tako je izgrađen jedinstven sistem slanja kratkih poruka koje su često proizvod duhovitih misli bliskih aforizmu, gnomi sentenci ili bilo kojoj drugoj literarno oblikovanoj izreci. Te izreke I slične jezičke konstrukcije dominiraju danas društvenim mrežama I u budućnosti će sigurno izbaciti na površinu golemi broj novih tvoraca kratke misli koji će svoje humorističke, aforističke i satiričke sklonosti pretakati u digitalne i ukoričene zbirke i knjige. Oni će biti nova stvaralačka snaga koja će potaknuti ljude na čitanje kratkih duhovitih misli i poruka koje razvijaju kreativan duh i štede dragocjeno čitalačko vrijeme.
Hrvatska i crnogorska aforistika doživjela su u proteklim desetljećima takav napredak kakav nije zabilježen ni na jednom području književnog stvaralaštva. Uz pojavu velikog broja novih, uglavnom mlađih autora i autorica, višestruko je povećan broj napisanih i objavljenih zbirki aforizama, antologija, almanaha I zbornika u odnosu na prethodna vremenska razdoblja. S porastom broja stvaralaca aforizma i drugih kratkih misli, poboljšan je i kvalitet napisanih radova koji su objavljivani u pojedinačnim i zajedničkim zbirkama, listovima, časopisima i elektronskim medijima. Tako se naša aforistika svrstala u red vodećih, ne samo na Balkanu, već i u Evropi i svijetu. Zasluge za to, u prvom redu, pripadaju nekolicini vrsnih aforističara i satiričara koji neumorno smišljaju i zapisuju nove aforizme i satirične misli na aktuelne životne i društvene teme I dileme.
Tu, rekao bih, nespornu konstataciju i neporecivu ocjenu potvrđuje I ovaj zbornik u kome su prezentirani odabrani radovi više od stotinui pedeset autora i autorica iz ove dvije susjedne prijateljske države. Vrijeme zajedničkog života u bivšoj državi, koje je prekinuto nepotrebnim ratnim sukobom, ostalo je za nama i sada je pred nama budućnost u kojoj treba zbližavati ljude i povezivati pokidane kulturne, privredne i političke veze. Granica koja nas razdvaja ne može biti razlogom nikakvih prijepora, već mora postati sponom za jačanje dobrosusjedskih odnosa kakve baštine i razvijaju organizirane udruge i društva Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj. Oni su temelji bliskosti i mostovi uzajamne suradnje na kojima treba razvijati naše buduće veze i odnose.
U pripremi zbornika pročitao sam brojne antologije, leksikone, zbornike, almanahe te zajedničke i pojedinačne zbirke aforizama više desetaka autora koje su mi pomogle da ostvarim cjelovit uvid u stvaralaštvo crnogorskih i hrvatskih aforista. Uz to, od većeg broja autora dobio sam izbore najnovijih aforizama, tako da je zbornik osvježen misaonim uradcima na aktualne teme i najnovija događanja kod nas i u svijetu. Svima njima sam zahvalan za taj doprinos, a posebno kolegama antologičarima i priređivačima zbornika: Savi Martinoviću, Ratku Božoviću, Đorđu Otaševiću, JosipBalašku, Mladenu Vukoviću, Aleksandru Čotriću, Veljku Rajkoviću, Dejanu Tofčeviću, Milenku Šarcu, Gruji Leri, Sabahudinu Hadžialiću, Jovi Nikoliću i Vasilu Tolevskom. Veliku zahvalnost upućujem I ilustratorima poznatim karikaturistima: Darku Drljeviću, NađanuDumaniću, Luki Lagatoru, Miljanu Obreniću i Emilu Strniši. Svojim karikaturama i crtežima oni su bitno poboljšali estetsku i duhovitu dimenziju zbornika, dopunjavajući je maštovitim slikama koje izravno korespondiraju s našom bogatom stvarnošću.
I ovaj zajednički zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista trebao bbiti jedan od stupova koji učvršćuju mostove suradnje među piscimai narodima kojima oni pripadaju. Za očekivati je da će takvih stupova
u vremenu koje je pred nama biti sve više, te da će mostovi koji nas povezuju postati sastavnicom evropskih civilizacijskih puteva I širokih autostrada koje spajaju kontinente na sve četiri strane svijeta.
Neka vam je sretno i veselo putovanje na krilima riječi koje su ugrađene u ovu jedinstvenu knjigu mudrih i duhovitih misli hrvatskih i crnogorskih pisaca.
(Ivo Mijo Andrić)
ZASTUPLJENI AFORISTIČARI
Ivo Mijo Andrić
Milica Aranitović Papović
Slavica Bakšaj
Josip Balaško
Milojka Banduka Jovović
Ivan Bašić
Zoran Bašić
Vuko Bezarević
Željko Bilankov
SvetislavBiljanović
Milenko Blečić
Radivoje Bojičić
Drago Bosnić
Ivan Boždar
Tomislav Božinović
Gojko Božović
Ivan Bradvica
Ratko B. Brković
Veselin Brnović
Janko Bučar
Komnen Bulatović
Ljubomir Bulatović
Darko Ciglenečki
Milenko D. Ćirović
Jozo Čizmić
Vlajko Ćulafić
Vladan Čizmović Čiki
Murat Ćorović
Zef Bato Dedivanović
Radojka Draganić
Dragan Drinčić
JandreDrmić
Zvonimir Drvar
Dragutin Dubravčić
Nađan Dumanić
Dušan Đurišić
Jovan Eraković
Željko Funda
Milan Gajović
Zlatko Garvanović
Jadranka Gettlicher
Stipe Golac
Radoje Mađo Golović
Ivan Grabovec
Milorad Grbović
Abdurahman Halilović Ahil
Savo Ilić
Mate Ivandić
Danko Ivšinović
Martin Jakšić
Dražen Jergović
Perica Jokić
Milorad Joknić
Rajko Joličić
Stanka Jovanović Brajović
Vladimir Jovičević Jov
Ivan Jurić
Pajo Kanižaj
Vlado Karakaš
Ivan Katić
Ivica Kesić
Slavka Klikovac
Jovo Knežević
Dragan Koprivica
Višnja Kosović
Elizabeth Suzana Kozina
Milan Krivokapić Dugo
Branko Bato Krković
Zorica Krznar Blagec
Zdravko Kurnik
Luka Lagator
Ilija Lakušić
Peko Laličić
Dragutin Lončar
Tonka Lovrić
Bešir Ljušković
Danica Majnarić
Josip Margeta
Drago Maršić
Savo Martinović
Aldo Matelić
Velimir Matutinović
Vladimir Mićković
Tomislav Mihanović
Marinko Mijović
Milosava Mijović
Miloš Milatović Bato
Žarko Milenić
Dejan Miličić
Miomir Mijo Miranović Grof
Pavle Mirković
Maja Mišnić
Veselin Mišnić
Mitar Mitrović
Darko Mrkonjić
Boris Nazansky
Rako Nikčević
Boško Odalović
Zdenko Oreč
Mara Ožić Bebek
Milenko Pajović
Blažo Papović
Ratko M. Pavićević
Vladislav Pavićević
Ivan Pavković
Dragan Pavličić
Zvonimir Penović
Mirko Petrić
Ranko Pivljanin
Ljerka Poštek Jelača
Živko Prodanović
Nikola Racković
Radomir Racković
Ladislav Radek
Daniel Radočaj
Velizar Radonjić
Radojica Radović
Bojan Rajević
Veljko Rajković
Zoran Raonić
Vladimir Rešković Panonski
Milan Rupčić
Josip Salajster
Zoran Salamunović
Emil Strniša
Senad Strujić
Tomislav Supek
Milenko Šarac
Nikola Šaranović
Silvija Šesto
Nikola Šimić Tonin
Jelena Šipec
Ratko Šoć
Gorkić Taradi
Dejan Tofčević
Luka Tomić
Zlatko Tomić
Neđeljko Neđo Varagić
Denis Vidović
Veseljko Vidović
Vladislav Vlahović
Branka Vojinović Jegdić
Ivan Vrkić
Đurđa Vukelić Rožić
Miroslav Vukmanić
Frano Vukoja
Aljoša Vuković
Branko Vuković
Mladen Vuković
Vojislav Vulanović
Nedo Zuban
Zdravko Žarković
Darko Žigrović
Mira D. Živković
Darko Batan Žunjić
ILUSTRATORI
Darko Drljevic
Na an Dumanic
Luka Lagator
Miljan Obrenic
Emil Strniša
SPOMENICI PARADOKSIMA EGZISTENCIJE (Pogovor)
(Ivo Mijo Andrić – “ Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista”)
“Vrijeme radi za mudre i pametne ljude,a budalama ostaje da vode ratove i ruše ono što dobri i vrijedni stvore i izgrade.”
(Ivo Mijo Andrić)
Veliki entuzijasta, Ivo Mijo Andrić, čovjek impresivnog stvaralaćkpg opusa, osvjedočeni poznavalac regionalnog satiričnog stvaralaštva, realizovao je svoju originalnu, interesantnu i vrijednu ideju i ponudio čitaocima “Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista”. Nesumnjivo da je autor u ovaj projekat ušao sa najboljom namjerom i osvjedočenom kompetitivnošću da ljubiteljima aforizma podari kvalitetan i sveobuhvatan zbornik aforističkih iskaza velikog broja autora sa ova dva geografski razuđena prostora. Poduhvat je, svakako, zahtijevao svojevrsno uporno i vremenski obuhvatno rudarenje i kopanje po velikom broju enciklopedija, antologija, leksikona, autorskih knjiga, novina, časopisa u papirnoj i elektronskoj formi, raznih publikacija, društvenih mreža i slično da bi, u krajnjem, sve ishodovalo jednom kvalitetnom, sveobuhvatnom i dobro ukomponovanom cjelinom, bez značajnijih raskoraka u broju odabranih aforizma po autorima i bez nekog naglašenijeg korišćenja geografskog ključa, te uz poštovanje abecednog kriterijuma u redosledu autora. Na ovaj način izbjegnuta je bilo kakva vrsta favorizaciie i prisustvo eksplicitnog vrjednosnog suda o autorima, već je potencijalnom čitaocu prepušteno da u obilju ponuđenog aforističkog materijala pravi svoje lične preferencije.
U prezentiranom Zborniku uočljiva je sva raznovrsnost aforističkog stvaralaštva koja je najčešće zasnovana na generacijskoj raznolikosti, polaznim ideološkim viđenjima, osobenom autorskom pečatu i (mada najmanje) geografskim određenjima. U ovako širokom izboru i obuhvatu svakako je prisutan i skoro neograničen tematski dijapazon, prvenstveno ali ne i samo, inspirativno hranjen koloritnom stvarnošću ove dvije države sa svim tranzicijski prepoznatljivim apsurdima i posrnućima. Autor se prilikom izbora, u najvećoj mogućoj mjeri, rukovodio elementarnim načelima i parametrima koje svaki aforizam mora da posjeduje kao što su: duhovitost, artizam, estetska i semantička svojstva, originalnost u ideji, aluzivnost, kreativnost, metaforičnost, mudrost, pouka i slično. Uočljivo je da autor u svom odabiru posebno preferira aforizme koji na najbolji način zadovoljavaju dva esencijalna određenja ovog oblika literarnog stvaralaštva “sažetost” I “paradoksalnost” koji su istovremeno njihov svojevrsni “genus proximum” i “ diferentia specifica” . U velikom broju odabranih aforizama prisutan je i naglašen estetski efekat, čime se dodatno osvjedočava ona Ničeova misao da je aforizam “lirika intelekta” , odnosno po Martinu Kaselu “svemir u kapljici vode”, što u čitalačkoj percepciji dodatno pojačava umjetnički doživljaj.
Siguran sam da će “Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista”, u kome je zastupljeno ____ autora iz Hrvatske, te _____ autora iz Crne Gore, sa ukupno ____ probranih aforizama, naići na pozitivnu čitalačku recepciju ne samo zbog kvaliteta i obilja odabranih aforizama, već i zbog toga što će to, kako sam autor u predgovoru naglašava biti “jedan je od stupova koji učvršćuje mostove suradnje među piscima i narodima kojima oni pripadaju”. Moguće je da se u podacima vezano za ovako veliki broj zastupljenih autora, potkrala i neka greška, nenamjerna sigurno, a što se onih “pravih” grešaka tiče, ne reče li Lec ”greška postaje greška kada se rodi kao istina”.
Milenko Miro Šarac
