Izašao Zbornik hrvatskih i slovenskh aforista (priredio Ivo Mijo Andrić)
Uvodne riječi priređivača
Navršila se puna godina od kad je, po Šengenskim pravilima, promijenjen režim prelaska državne granice između Hrvatske iSlovenije. Kroz dugu povijest ove dvije zemlje dijelile su i spajale susjedne i zajedničke države. Danas su one udružene u Europsku uniju sa otvorenom šengenskom granicom i bliskim etničkim i ljudskim vezama. To je dobar temelj za dalje razvijanje svih oblika uzajamne političke, ekonomske, kulturne, sportske i svake druge
suradnje. Od stjecanja samostalnosti i ratnih događanja iz devedesetih godina prošlog stoljeća na prostorima bivše Jugoslavije, evidentan je bio zastoj u sferi kulturne suradnje među narodima ovog dijela Europe.
To je prisutno naročito na području kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. U posljednjih tridesetak godina rijetki su bili uzajamni kontakti između hrvatskih i slovenskih pisaca, aforista i humorista, koji su u prethodnim desetljećima uspješno djelovali na prostorima zajedničke južnoslavenske države. Da bi se to stanje popravilo na dobrobit naroda naših geografskih
prostora, Udruga hrvatskih aforista i humorista pokrenula je aktivnosti na pripremi zajedničkih zbornika sa piscima iz susjednih i drugih država. Cilj tog projekta je međusobno upoznavanje,
zbližavanje i povezivanje autora duhovitog stvaralaštva i razmjena bogate produkcije koju stvaraju i koja je ostvarena u prethodnom periodu. To bi trebala biti osnova za zajedničko djelovanje na daljoj afirmaciji humora i aforistike kao važnih segmenata književnog iduhovnog stvaralaštva na širim europskim i svjetskim prostorima. Humor je vedra umjetnost i duhovna hrana bitna za mentalno zdravlje ljudi, ma gdje se nalazili. Aforizam kao mudra duhovita
misao nastao je i razvio se u Antičkoj Grčkoj i očuvao se u izvornom obliku do današnjih dana, privlačeći sve veći broj stvaralaca. Najveći broj aforista dolazi iz književnih krugova. Najčešće pjesničkih, ali i proznih, dramskih odnosno beletrističkih. Rijetki su pojedinci koji pišu samo aforizme i druge kratke misli, a da se nisu okušali u pisanju pjesama, humoreski, kozerija, kratkih priča, romana i epigrama. Vidi se to iz kratkih biobibliografskih bilješki autora zastupljenih u ovom zborniku hrvatskih i slovenskih aforista. U pripremi zbornika koristio sam razne dostupne izvore, oslanjajući se dijelom na podatke koji se mogu pronaći na internetu. Glavni izvori ipak su bile antologije, zbornici, almanasi te zajedničke i pojedinačne knjige stotinjak autora i autorica iz Hrvatske i Slovenije. Moram priznati kako za neke pisce aforizama nisam pronašao dostatnu biografsku i stvaralačku građu, tako da su za nekolicinu izostali podaci o godinama rođenja, ili smrti te o broju objavljenih knjiga humora, aforizama i epigrama. Isto tako, neki su predstavljeni
sa malim brojem aforizama, jer je izbor iz njihovog stvaralaštva bio vrlo sužen i gotovo simboličan. Za uvrštenje ovolikog broja aforista i aforistica na stranice zbornika posebnu zahvalnost dugujem kolegama antologičarima i zborničarima: Josipu Balašku, Franciju Čeču, Aleksandru Čotriću, Sabahudinu Hadžialiću, Gruji Leri, Jovi Nikoliću, Đorđu Otaševiću, Deani Sailović, Bojanu Šventneru, Vasilu Tolevskom, Zlatku Tomiću, Miroslavu Vukmaniću i Mladenu Vukoviću. Svi su oni, kaoi neke druge nespomenute kolegice i kolege, uložili puno truda da dođu do imena i radova pisaca aforizama i kratkih misli s naših prostora, koji nerijetko djeluju izolirano i samozatajno u svojim sredinama, gdje se ljudi vrlo često odnose indiferentno prema njihovom stvaralaštvu. Zajednički zbornik hrvatskih i slovenskih aforista je pred vama i sve što mogu poželjeti je da ga s pažnjom pogledate i pročitate te da osjetite moć kratke, vedre, duhovite, mudre i satirične misli usmjerene da ljude nasmije i potakne na dalje praćenje ovakvih
knjiga, kao i izravno sudjelovanje u njihovom stvaranju i javnom publiciranju.
Ivo Mijo Andrić
